Prva tehnička otkrića hrvatskih znanstvenika povezana su s imenom Fausta Vrančića (1551.-1617.) (latinizirano ime Faustus Verantius, talijanizirano Fausto Veranzio, mađarizirano Faustus Verancsics). Poznato je da je surađivao s Tychom Bracheom i Johannesom Kepplerom. Vrančić je tečno govorio bar sedam jezika. Na dvoru kralja Rudolfa II. u Hradčanima u Pragu (Rudolf II. je bio Rimsko-njemački car i Hrvatsko-ugarski kralj) radio je kao kraljev tajnik, i u to je vrijeme dovršio svoj značajni rječnik pet najplemenitijih europskih jezika (Dictionarium quinque nobilissimarum Europeae linguarum : Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Hungaricae) i objavio ga u Veneciji 1595. Najpoznatiji je po svojoj knjizi izuma u djelu Machinae Novae, koje je također izdano u Veneciji 1595. Knjigu je financijski pomogao francuski kralj Luj XIII. i toskanski vojvoda Cosimo II. de Medici. Među njegovim brojnim izumima najpoznatiji je padobran, koji je isprobao u Veneciji. Točno je da je Leonardo da Vinci došao na sličnu zamisao ranije, ali je on načinio tek grubu skicu padobrana, piramidalnog oblika, dok je Vrančićev padobran bio pravokutnog oblika, kakvi su padobrani i danas.

  Vrančić je isto tako konstruirao mlin kojeg pokreću morske mijene, žičaru, iznio je novu konstrukciju metalnih mostova (koji vise na željeznim lancima, tj. visećih mostova), koju je opisao u svojoj slavnoj knjizi o mehanici Machinae novae (61 konstrukcija, Venecija, 1595.). Tek su koncem 18. stoljeća, odnosno, dva stoljeća kasnije, takvi mostovi sagrađeni. Knjiga je ubrzo bila prevedena s latinskog na talijanski, španjolski, francuski i njemački. Skica njegovog dobro poznatog Homo volansa (padobranca) koja se pojavljuje u njegovoj knjizi Machinae novae često se pripisuje u literaturi Leonardu da Vinciju, što je pogrješno. Vrančić je bio kancelar kralja Rudolfa II. za Ugarsku i Transilvaniju.

Vidi - Vladimir Muljević: "Faust Vrančić"

Vidi: Povijesni razvoj primjene željeza i čelika u gradnji mostova

Faust Vrančić je negdje u Veneciji izveo skok svojim padobranom kako bi ga isprobao. Ta činjenica je eksplicitno navedena u knjizi koju je napisao engleski biskup John Willkins (1614.-1672.), tajnik Kraljevskog društva u Londonu, samo 30 godina nakon skoka. Naslov knjige koja sadrži to važno svjedočanstvo o Faustu Vrančiću je Mathematical Magic of the Wonders that may be Performed by Mechanical Geometry, part I: Concerning Mechanical Powers Motion, part II: Deadloss or Mechanical Motions (Matematička čarolija koja se može izvesti mehaničkom geometrijom, prvi dio: O gibanju mehaničkih pogona, drugi dio: Živa ili mehanička gibanja) objavljena u Londonu 1648. Vidjeti: Vladimir Muljević: Hrvatski znanstvenici Antun i Faust Vrančić, Encyclopedia Moderna, god. 14, II, Zagreb, 1993. Duboko zahvaljujem prof. em.V. Muljeviću za ovu informaciju. Vrančić je u svojoj knjizi Machinae novae opisao i prvu turbinu na vjetar.

Vrančićevo djelo Machinae novae iz 1595., ponovno je tiskana:

1965., Heinz Moos Verlag, München, Njemačka (F. Klein, A. Wisner), prevedeno na pet jezika,
1968., Ferro, Milano, Italija (Umberto Forti), na talijanskom,
1985., Magveto, Budimpešta, Mađarska, na mađarskom,
1993., Novi Liber, Zagreb, Hrvatska (Vladimir Muljević, Žarko Dadić), na latinskom i hrvatskom. (Iz uvoda:

«...Ova se knjiga izdaje u dramatično vrijeme za Šibenik i njegovu okolicu, za Dalmaciju i za cijelu Hrvatsku [izdana je tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku, 1991.-1995.). Zamisao i važnost ove knjige trebali bi biti bliski i jasni svakoj civiliziranoj osobi: ona zrači renesansnim duhom aktivnosti i optimizma kojeg i mi želimo razviti u naše vrijeme, usprkos svim nesrećama koje nam je donio nametnuti rat …»)

croatianhistory.net
preveo. D.J.L.

LITERATURA
poveznica - Faust Vrančić